con infoinfo@hdz-grude.org          con tel+387 39  662  064

.

billboardi obljetnica

oo1

 

U srijedu, 28. listopada održana je 9. sjednica Općinskog odbora HDZ BiH Grude.

Na sjednici je utvrđen plan predizbornih aktivnosti za predstojeće lokalne izbore.

Prema usvojenom planu izborna kampanja po svim temeljnim ograncima krenut će zadnjih 15 dana prije izbora.

 

030920203

U četvrtak , 03. rujna 2020. godine s početkom u 12 sati održana je 8. sjednica Općinskog odbora HDZ BiH Grude kojoj je prethodila sjednica Predsjedništva.

Na sjednici se između ostalog razgovaralo o aktualnoj političkoj situaciji s naglaskom na aktivnosti u kontekstu priprema za predstojeće lokalne izbore u Bosni i Hercegovini.

 

 

 

 

1a

Danas je u kino dvorani Grude održana 7. sjednica Općinskog odbora HDZ BiH Grude s početkom u 12 sati.

Na sjednici je usvojen prijedlog liste kandidata za OV Grude kao i kandidata za Općinskog načelnika za lokalne izbore 2020.

OO2

 

Jučer je u Kinodvorani Grude održana 6. sjednica  OO HDZ-a BiH Grude.

Glavne teme sjednice su bile aktualna politička i društvena situacija, Parlamentarni izbori u RH i Lokalni izbori u BiH.

Na sjednici su doneseni sljedeći zaključci:

Sukladno postojećoj epidemiološkoj situaciji prouzrokovanoj korona virusom COVID 19 pozivaju se građani općine Grude da se drže svih propisanih mjera nadležnih tijela, te preporuka Kriznog stožera Ministarstva zdravstva ŽZH s naglaskom na pojačanu higijenu ruku, održavanje socijalne distance i nošenje maske gdje nije moguće održavanje mjere socijalne distance. 

Pozivaju se svi članovi i simpatizeri HDZ-a, s pravom glasa, da iziđu na Parlamentarne izbore u RH i daju glas zajedničkoj listi HDZ-a BiH i HDZ-a RH za XI. Izbornu jedincu.

Sukladno raspisanim Lokalnim izborima u BiH, OO HDZ Grude nastavlja sve pripremne aktivnosti propisane Izbornim zakonom i planu aktivnosti viših stranačkih tijela. 

 

 

 

Ljubo Grizelj

 

O događanjima koja se trenutno odvijaju u općini Grude, infrastrukturnim projektima, projektima koji su financirani sredstvima iz EU fondova, društvenom životu općine te o planovima za budućnost je za Vrisak.info govorio načelnik općine Grude, Ljubo Grizelj.

Općina Grude je smještena na samoj granici BiH i Hrvatske. Iako relativno mlada (utemeljena 1955. godine) i relativno mala, privlačila je ljude na svoj reljefno raznolik, zemljopisno zanimljiv i klimatski ugodan prostor. Prema zadnjem popisu stanovništva (2013.) brojila je 17.685 stanovnika i po gustoći naseljenosti spada među rjeđe naseljene općine Hercegovine. O ovoj maloj općini su ispričane mnoge priče jer nosi burnu povijest i mjesto je gdje su se sukobljavale mnoge civilizacije. Ono po čemu su Grude danas prepoznatljive je razvijeno gospodarstvo i kulturna manifestacija Šimićevi susreti.

Na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća je usvojena Odluka o mjerama pomoći poduzetnicima pogođenim posljedicama proglašene nepogode uzrokovane korona virusom COVID 19.Možete li nam reći, po Vašoj procjeni i po povratnim informacijama koje imate od poduzetnika, hoće li biti većih negativnih posljedica u gospodarstvu uzrokovanih nepogodom pandemije koje ćemo osjetiti u budućnosti te kako su se posljedice pandemije odrazile na proračun općine Grude?

Danas smo na vremenskoj distanci od 2,5 mjeseca od početka pandemije i mjera koje su se krenule izdavati od strane Stožera za civilnu zaštitu. Mi smo odmah reagirali i najprije prilagodili rad općinskih tijela i svih javnih ustanova. Paralelno s tim i brinući zajedno s nadležnima o zdravstvenom aspektu krize, analizirali smo situaciju na području gospodarstva i utjecaju krize na gospodarstvo. Vrlo brzo smo došli do zaključka da su najugroženija skupina u poduzetničkom smislu skupina malih poduzetnika samim tim što im je onemogućen rad. Utvrdili smo u jednom trenutku da je 250-300 radnika ostalo bez mogućnosti obavljanja svoga posla i tu se radilo od oko prilike 200-220 poslodavaca tj. obrtnika u uslužnim, ugostiteljskim, frizerskim i trgovačkim djelatnostima. Na samom početku nisu poznati razmjeri i trajanje krize, ali smo pripremili mjere za pomoć poduzetnicima. Danas, što se tiče Gruda, mislimo da je takva naša brza reakcija pomogla da gospodarsko stanje u Grudama ne poprimi neke dramatične posljedice za općinski proračun. Prateći situaciju razvoja poreza na dohodak recimo kao nekog indikatora, vidimo da je nije došlo do dramatičnog pada. Na primjer, danas nakon 2,5 mjeseca krize u usporedbi s planom za ovu godinu za porez na dohodak nesamostalnog rada kao nečega što je glavni indikator mi smo na stopi izvršenja kako je to i planirano. Kad govorimo o nesamostalnom radu, govorimo o radnicima koji su zaposleni kod drugih poslodavaca. Kad je u pitanju samostalni rad tu je nešto lošija situacija. Prateći ostale refleksije krize na proračun, mogu reći da nas je iznenadio pad poreza na dodanu vrijednost, ukupno prihoda od neizravnih poreza. Očekivali smo pad od ukupno nekih 15% na općinski proračun. Od neizravnih poreza to je izraženije, na godišnjoj razini to bi bilo više. Preostaje vidjeti s drugim razinama vlasti, s obzirom da smo mi na kraju cijelog lanca raspodjele javnih prihoda. Pratitćemo posljedice i vidjeti hoće li se to na neki način moći popraviti. Ako bi negativan utjecaj bio između 10-15% na godišnjoj razini na planirani proračun, mi ne bismo bili pretjerano zatečeni. Ako bude više od toga pokušat ćemo nadoknaditi. Ja sam osobno sklon traženju rješenja na prihodnoj strani proračuna nego na rashodnoj. Nismo donosili nikakve restriktivne mjere u smislu smanjenja prava radnika, prije svega plaće i ostalih prava temeljem Ugovora o radu, socijalnih prava i slično. Puno je nepoznanica trenutno da bi išli u bilo kakav rebalans. Gledat ćemo da pronađemo rješenje na prihodnoj strani, bilo kroz grantove viših razina vlasti ili u krajnjem slučaju kroz kreditna ili neka druga vanjska financiranja.

Koji projekti se trenutno odvijaju na području općine Grude i u kojoj su fazi?

Odgovornost općine prije svega je za mjesnu infrastrukturu. Svi projekti komunalne, prometne, školske infrastrukture, pitanje javne rasvjete i sva druga pitanja su na području naše odgovornosti. Takvi projekti se rade u kontinuitetu i gotovo da su projekti tekućeg održavanja. Bez prestanka se mora obnavljati i renovirati i u tom smislu smo u proteklih punih 7 godina u svaku našu školu nešto investirali, preko 200km lokalnih prometnica sanirali iako posla u tom području ima još ali tu ovisimo o višim razinama vlasti. Što se tiče vodoopskrbe došli smo do 95% pokrivenosti naše općine i naši mještani imaju mogućnost priključka na pitku vodu. Pri kraju je projekt magistralnog vodovoda u Tihaljini od 3km na lijevoj obali rijeke i ostaje nam kao veće područje desna obala rijeke kad gledamo u odnosu na izvor u Peć Mlinima. Značajniji projekti trenutno su projekti ruralnog razvoja, poljoprivredno zemljište u plodnom dijelu ispod Imotsko-bekijskog polja u zapadnom dijelu naše općine. U posljednje 2-3 godine smo radili na 3 pravca: melioracijski poslovima gdje smo 12-13km kanala za odvodnju čistili i osposobili i to će se nastaviti ukupno još 30ak km koliko kanala i ima. Osposobili smo i prometnicu u tom dijelu. Jedan dio voda smo usmjerili prema hidroakumulaciji i proizvodnji struje što je još jedna izravna korist. Čitateljima je poznato da imamo određene turističke kapacitete preko Avanturističkog parka Peć Mlini i Ravlića pećine gdje skupa s ovim kanalima stvaraju jednu mogućnost seoskog turizma. Projekt Avanturističkog parka Peć Mlini ulazi u svoju eksploatacijsku fazu i počinje se na kontroliran i organiziran način iskorištavati turistička lokacija. To će biti jedna dobra prilika poduzetnicima da razvijaju turističke i ugostiteljske sadržaje. Pokušat ćemo dosegnuti da npr. mjesni poduzetnici i poljoprivredno domaćinstvo može na svojem kućnom pragu ponuditi gostima svoje proizvode. U sljedećim fazama ćemo još dodatno obogatiti tu destinaciju. Govoreći o magistralnim i regionalnim cestama smo se dugo mučili i lobirali. Mogu čitatelje u ovom trenutku informirati da je u ovom trenutku jedna projektna razina za ta pitanja gotova. Lokacijske i građevinske dokumentacije su u pristojnoj fazi. Ovih dana se održavaju sastanci vezano za jugoistočni izlaz Prispa i počinju prve rasprave oko dogovora i sporazuma s vlasnicima parcela da se zemljišta izvlaste u korist JP Ceste Federacije kako bi se vrlo brzo moglo pristupiti radovima. Prema planovima federalnog poduzeća za ceste za ovu godinu su predviđena značajna sredstva za 4 različite pozicije za grudske prometnice. Vjerujem da smo s naše strane učinili sve što smo mogli. Očekujemo od vlasnika parcela kao partnera da budu kooperativni, a od korisnika ekspropriacije da budu korektni. Nadam se da će to u idućim godinama sve biti riješeno.

Jeste li zadovoljni sa svojim proteklim mandatom i što biste naveli kao najveći uspjeh koji ste postigli? S kakvim problemima ste se najviše suočavali pri realizaciji postavljenih ciljeva?

Najteže od svega je bilo promijeniti percepciju u cijeloj općini. 2012. godine kad sam preuzeo odgovornost kao nositelj izvršne vlasti sa svojim suradnicima, Grude su imale dosta lošu etiketu- kao općina slučaj. Imali smo apsurdnu situaciju da većina u OV nije željela obnašati vijećničku dužnost. Od 25 vijećnika, njih 15 nisu željeli biti većina. Koje su od te godine zapreke do danas bilo najteže, a koje najlakše meni je uistinu teško reći. Objektivno je najveći izazov bio stvoriti prijateljski odnos stanovnika općine Grude prema općini, odnosno da je dožive svojom. Nakon svih lokalnih i općih izbora stvorila se jedna pozitivna kritična masa. I ja osobno ponekad smatram da se može bolje. S druge strane tu su oni kritizeri koji na sve što se događa imaju negativnu kritiku, a to su ostaci iz tog prošlog vremena. Ja mislim da velika većina ljudi, posebno mladih, shvaća da im nitko ništa neće darovati. Moraju se svi brinuti za svoj kraj i gurati svoje projekte, biti korektor vlasti i partner kad je to potrebno. Svi stvarnost vide drugačije ali zato postoji višestranačje i zato postoje izbori. Važno je da ne nailazimo na nepotrebne opstrukcije i da se ne vidi zavjera iza svakog projekta koji krenemo raditi. Mislim da danas ipak vlada dominantno pozitivan odnos prema vlasti u općini Grude. Volio bih podsjetiti da je prije 2012. godine u uvjetima kad je općina Grude bila slučaj, školska su djeca OŠ u Grudama bila okružena zaraslim i zapuštenim dvorištem, a danas imamo najljepše uređen plato i to se nažalost vrlo brzo zaboravi. Evo i to je jedan od uspješnijih završenih projekata. Postali smo općina u koju se dolazi i odlazi s poštovanjem i doživljavamo priznanje u širem smislu i drugih općina i gradova te ostalih razina vlasti. Uspjeli smo podići naše javne ustanove, prije svega mislim na vrtiće i škole, u organizacijskom smislu i u obavljanju svojih djelatnosti pa i svojom vanjštinom dići na višu razinu. U njima imamo najmanjih periodičnih kriza. Što se tiče infrastrukture, tu smo samo obavljali svoj posao. Volio bih da se općina Grude vrati tamo gdje joj je mjesto, a to je vrijeme kad je bila žarište zbivanja, prije svega mislim na trenutak utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne i rješavanje ključnih nacionalnih tema. Bila je prepoznata kao mjesto marljivih i radišnih ljudi koji cijene i poštuju općinu Grude i na taj način razvijaju svoje institucije. Volio bih da to bude moj uspjeh. Trenutno nemamo političkih kriza i imamo prekomotnu situaciju. Svjestan sam i hendikepa takve političke situacije.

Završeni su projekti vezani za turizam kojih smo se u razgovoru već dotakli. Recite nam kakve turističke potencijale ovaj prostor ima i vidite li tu još prostora za razvoj?

Općina Grude nije nikad bila turistički atraktivna. Nije nikad temeljna razvojna politika bila turizam. Ona se zadnjih godina kroz promjenu turističkih potreba i navika suvremenog čovjeka našla na turističkoj karti. Ruralni krajevi koji nisu više izravno vezani za primorje uz more su postali atraktivni. Gledali smo što se radi u našem susjedstvu, prije svega na području Imotske krajine u uvjetima koja su se krenula razvijati u tom pravcu u uređenijoj državi nego što je BiH. Shvatili smo da je jačanje i stavljanje naglaska na ruralnom razvoju taj koji će u budućnosti moći usmjeriti ljude da se bave turizmom. Vjerujem da je jačanje Avanturističkog parka i projekt koji smo pripremili, a tiče se biciklističke staze kroz Županiju Zapadnohercegovačku i prolazi kroz našu općinu, biti dovoljan okvir da bi poduzetnici krenuli u tom smjeru. Turizam neće biti naša ključna gospodarska grana ali će biti grana u kojoj će određeni broj poduzetnika koji su uključeni u poduzetništvo malog obiteljskog tipa moći naći svoj prostor. Prošle godine smo recimo na nikakvu promidžbenu kampanju u 3 mjeseca imali preko 3,500 posjeta u Ravlića pećini. Imamo organiziranu vodičku službu koja tu djeluje i imali smo u kratkom vremenu iznenađujući broj posjetitelja. Smještajna i gastro ponuda može naći svoje kupce i korisnike i vjerujem da će ići do tih razina do koje bude moglo biti interesa, a mi nećemo biti kočnica.

Koju gospodarsku granu biste naveli kao najvažniju u općini Grude?

Nedavno sam vodio jedan razgovor gdje smo vukli usporedbe i radili komparaciju kako bi došli do odgovora kako je jedna od najnerazvijenijih općina u bivšoj državi došla u situaciju da se o njoj priča kao primjeru dobre prakse. Prva industrijalizacija je krenula 70-ih godina prošlog stoljeća a već se raspala u 80-im godinama. Današnja naša poduzeća datiraju iz kraja 80-ih godina prošlog st., primjer koji ću za te godine navesti je grafička industrija koja uspješno posluje još danas. Kod nas u gospodarskoj strukturi uspjeh nije donio socijalizam i samoupravljanje nego tržišni odnosi. Kad analizirate najelementarnije stvari, npr. broj zaposlenih i ukupne prihode koji se ostvaruju, ova dva navedena razdoblja su neusporediva. Uz trgovačku, razvijena je prerađivačka industrija, uslužni sektor i niskogradnja koja ima tradiciju iz predtranzicijskog vremena koja zauzima visoko mjesto i u širem okruženju. Ja spadam u onu kategoriju ljudi koja smatra da nije dobra koncentracija gospodarstva u jednoj branši , niti je dobro da se razvija mali broj velikih poslovnih subjekata, ja smatram da je dobro da imamo jednu diversifikaciju, disperziju aktivnosti u više manjih subjekata i svi od njih imaju negdje svoje mjesto. U Grudama je 5-10 distributera koji su sposobni nastupiti na regionalnom tržištu. Važno je imati raznolikost po tipu i strukturi koja daje jaku strukturu i time nije ranjiva. Vidjeli smo sad u krizi kako je turizam u Republici Hrvatskoj doveo bitno do pada BDP-a, a zbog koncentracije gospodarstva u jednoj branši.

Kakva su iskustva općine Grude u korištenju sredstava iz fondova EU? Što ste kroz dosadašnje projekte primijetili da otežava pristup jedinicama lokalne samouprave sredstvima iz Europske unije?

Općina Grude ima u kontinuitetu od nekih 10 godina iskustvo u prekograničnoj suradnji i korištenju sredstava iz EU fondova. To su projekti ruralnog razvoja i imamo nekoliko završenih projekata. Avanturistički park Peć Mlini je bio najnaglašeniji jer je najviše bilo infrastrukturnih radova. Drugi projekt koji bih naveo je projekt navodnjavanja i odvodnje Imotsko-bekijskoga polja. Dugo je rađen i imao je kvalitetnu dokumentaciju što je bilo neophodno. BiH još nema kandidatski status u pristupu EU te stoga još koristi pretpristupna sredstva. Dva programa koja se odnose na regionalni razvoj će nam se otvoriti kad budemo zemlja kandidatkinja. To je jedno ograničenje opće naravi . Model financiranja je postao dosta čvršći u pravilima pa tako danas nema predfinanciranja . Nakon što je projekt prihvaćen dobije svega 10% novaca u prvoj fazi i sve ostalo morate financirati sami. Još i danas čekamo isplatu određene svote novaca za Avanturistički park da bi s tim novcem mogli ući na neki idući program. Ima još prostora za stvaranje uvjeta za povlačenje novaca iz EU možda na način da se formiraju određeni fondovi po revolving principu koji bi lokalnim jedinicama jamčili u svakom trenutku da mogu do povratka verificirane dokumentacije uzeti novce iz navedenog fonda, a poslije bi se fond namirio iz sredstava EU. Još do kraja nismo uspjeli naći neki dogovor kakav bi fond osnovali da bi gradovi i općine mogle puno lakše ulaziti u projekte. Puno puta moramo ići u komercijalne banke da bi zatvorili financijske konstrukcije ili na teret naših dobavljača ili izvođača radova što je njima također problem. Pokušat ćemo da dobijemo iz neke razvijene zemlje EU konzultante i da na susretu gospodarstvenika održimo predavanje na kojem bismo predstavili tehniku i metodologiju pisanja projekata. Trudit ćemo se da već imamo spremnih projekata kad postanemo zemlja kandidatkinja. Konkurencija je jaka, a iskustva određena već imamo.

Možete li za čitatelje Vrisak.info otkriti kad se kreće s obnovom zgrade hotela Grude i koliko će te na koji način svojom krajnjom namjenom po završetku projekta pridonijeti urbanizaciji Gruda?

O hotelu Grude mogu reći sljedeće: Postupak privatizacije je konačno nakon dugo vremena okončan i Agencija za privatizaciju je sklopila ugovor s kupcem te je konačno vlasničko pitanje razriješeno. Neizravno sam upoznat od sadašnjega vlasnika da je on u nekoj visokoj fazi projektiranja hotela. Sada se razmatraju neka različita projektna rješenja. Detalje nove investicije uistinu ne znam, ali s obzirom da mi je poznat investitor i da znam oko prilike o kakvom je profilu investitora se radi, dakle mogu kazati da smo mi kao Općina zadovoljni. Sva dosadašnja iskustva s tim investitorom govore u prilog tome da će svakako kako god ta investicija završila, ili obnovom hotela ili izgradnjom novog, da će doprinijeti grudskom urbanizmu, prije svega u svojem sadržajnom, a onda i u arhitektonskom i u svakom drugom smislu. Jedno je sigurno što mogu reći je da općina Grude kao mjerodavna u smislu izdavanja potrebnih građevinskih dokumenata o građenju neće biti kočnica i u tom pogledu u realizaciji projekta.

Nešto kratko o kulturnom i sportskom životu u općini Grude?

Općina Grude je u prolazila različite faze u sportu. U jednom trenutku smo došli u fazu da se jača profesionalni kolektivni sport. Razvijamo trenutno školski sport, a razvija se i amaterizam. Neki klubovi su nam postigli briljantne rezultate, istaknuo bih tu rukomet, a i košarka se jako dobro drži u svom rangu natjecanja. Danas sportaši nemaju materijalnih problema i imaju dobre uvjete. Volio bih da se uspije nekad realizirati i jedno atletsko igralište. To nije neostvarivo. Kultura je po prilici temeljena na jednom književnom brandu i događajima koji iz njega proizlaze te puno malih aktivnosti nevladinog sektora. Kulturni identitet naše općine čini manifestacija Šimićevi susreti i to ima veliku tradiciju od davne 1964. godine. Ove godine je odgođena zbog koronavirusa i pomjerena za početak iduće školske godine zbog angažmana mladih koji je ustvari posvećen njima. Istaknuo bih rad Matice hrvatske koja je dosta aktivna. Bilo je dosta drugih udruga koje su se 2-3 godine nakon osnivanja ugasile iz njima poznatih razloga. Imamo lijep koncert ozbiljne glazbe koji je opće iznenađenje, a održava se na platou crkve sv. Kate u Grudama u ljetnim mjesecima. Spomenut ću susret župnih zborova koji također održava zavidnu tradiciju u predbožićnim programima. Tri kulturno umjetnička društva održavaju u kontinuitetu svoje aktivnosti, a ostale se s vremenom očito umore. Izdavačka aktivnost naklade Matice hrvatske se kontinuirano održava godinama, a to bih istaknuo kao naše bogatstvo. Osnovali smo Kulturni dom Antun Branko Šimić koji zasad pokriva područja entuzijasta koji možda ponekad posustanu i onda općina preko JU A. B. Šimić može priskočiti i podržati ih. Radimo na tome da razvijemo povijesnu počasnu postrojbu Andrijica Šimić, a slične imaju svi gradovi i općine koje drže do sebe. Fali nam područje socijalnog. Uspjeli smo tu u zadnje dvije godine neke programe razvijati a imamo i daljnje jasne planove. Idejno smo riješili izgradnju jednog projekta za mlade osobe s invaliditetom. Uspjeli smo zemljište uknjižiti i to je na području oko Osnovne škole u Sovićima gdje bi se smjestilo 450 metara kvadratnih takvog objekta s posebnim sadržajem za osobe s invaliditetom. Tu će nam pomoći Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Na koji način općina Grude podržava zapošljavanje mladih iz ove općine?

Pojam mladih obuhvaća vrlo široku populaciju. Fokusirat ću se na maturante, studente i najosjetljiviju skupinu, a to su mladi visokoobrazovani koji su tek završili studij. U našoj općini imamo dosta srednjoškolaca koji dolaze iz drugih općina,a imamo i one iz naše općine koji se školuju u školi u Imotskom. Ova skupina je najviše okupirana laganijim sadržajima, a dosta ih se uspješno bavi sportom. Studente podržavamo kroz potpore koje raspisujemo po kriteriju za one s izvrsnim uspjehom i nagradama za ostvareni uspjeh. U proračunu imamo sredstva za podršku mladima kroz stjecanje prvog radnog iskustva kroz programe zapošljavanja u obliku volontiranja. U programu imamo svake godine 15-ak mladih osoba različitih profila, a cilj nam je da nađu svoj put nakon određenog vremena i da u tom periodu realiziraju svoje trajno zaposlenje. Dosad ovim programom nisu iskazivali nezadovoljstvo. Tako smo svoju pomoć usmjerili prema mladima.

Što biste istaknuli kao prepoznatljivost općine Grude?

Grude kao općina u ovakvom obliku postoje tek malo više od 60 godina. Do 1955. godine administrativno ovo područje nije postojalo. Ograničavajuća je činjenica što ne postoji nešto već definirano kao grudski identitet. U kulturnom smislu možemo reći da je to manifestacija Šimićevi susreti. Kad je u pitanju današnji aktualni trenutak, nešto specifično za neko bliže prošlo vrijeme to je ipak grudsko gospodarstvo kao neki opći pojam, jedna mala sredina ima žilavu gospodarsku granu. Preko 80% zaposlenih imamo u privatnom sektoru. Prepoznali smo to što bi mogli svrstati pod naš identitet. Jedan od programa za naše obilježavanje Dana općine je Susret gospodarstvenika. Područje kulture i područje gospodarstva je naša prepoznatljivost.

Gdje biste pozicionirali općinu Grude u nekoj bližoj budućnosti? Kakvi su Vam privatni i poslovni planovi za budućnost?

Sve o čemu smo pričali su područja života koja nikada do kraja nećete završiti. Sve to morate stalno nadograđivati i prilagođavati se suvremenim kretanjima. Mi smo pogranično područje i rub EU-a. Nama je to prilika da se razvijamo u poslovnom smislu, a ovo područje bi bilo prijateljski otvoreno za sve one koji žele poslovati u EU i sve one iz EU koji bi htjeli poslovati izvan svojih država. Bilo bi dobro da iskoristimo tu situaciju jer smo u jednom dijelu aktivne granice s RH gdje su dinamične situacije, vezane i za putnički promet i svakodnevni život, ali i gospodarske aktivnosti pa bi bilo dobro da još taj dio ojačamo. Imamo jednu poslovnu zonu koju smo razvijali, a u njoj se nalaze samo domaći investitori. Otvorili bismo rado prilike za strane investicije ali država koja je ovakva kakva jest ima mnogo ograničenja, uz to i mnoga politička koja dodatno kompliciraju cijelu situaciju vezanu za potencijalne investitore. Važno je da se mi prilagodimo ciljevima poduzetnika kako bi ostvarili svoju gospodarsku aktivnost. Općina Grude može biti dobar partner, a svi ovi ciljevi mislim da su mogući i ostvarivi. Možda zvuče utopistički ali mislim da imaju realnu podlogu za ostvarenje. Imam još snage pomoći mladima i gurati ih naprijed svojim iskustvom. Što se tiče mojih osobnih planova, u životnoj sam dobi kad se veselim prije svega uspjesima onih oko mene. U obiteljskom smislu se veselim što se broj članova moje obitelji povećava. Ja se veselim svojim unucima i što ću u zrelim godinama biti na raspolaganju na dobrobit svojoj zajednici i svojoj obitelji. Drago bi mi bilo ostaviti nekog traga ako je to moguće. Političkih ciljeva nemam, ja sam se u tom smislu ostvario.

 

 

(Vrisak.info)

5 sjednica OO

 

U utorak, 18. veljače 2020. godine s početkom u 13:00 sati u prostorijama OO HDZ BiH Grude održana je 5. sjednica Općinskog odbora.

Nakon usvajanja Izvoda iz zapisnika s 4. sjednice OO HDZ BiH Grude i rasprave o aktualnoj političkoj situaciji, sljedeća točka Dnevnog reda bila je priprema za 27. sjednicu Općinskog vijeća Grude.

Na sjednici su kooptirana i dva nova člana Općinskog odbora, Tomislav Pejić i Josip Tomić.

Pored tekućih pitanja raspravljalo se i o pripremama za Izbornu skupštinu Zajednice žena HDZ BiH Grude.

 

 

HVALA HDZ BIH 002

Poštovani članovi i simpatizeri HDZ-a BiH,

 

Hvala svima koji ste izišli na izbore za predsjednika Republike Hrvatske u prvom i drugom krugu izbora te podržali Kolindu Grabar Kitarović.

 

Predsjednik OO HDZ BiH Grude

Ljubo Grizelj

Kontakt

HDZ BiH Grude
Ulica Republike Hrvatske bb
88340 Grude
info@hdz-grude.org
+38739 / 662 - 064
Uredovno vrijeme: pon-pet od 09 do 14 h