HDZ BiH Grude

"Na današnji dan, 1991. godine utemeljena je Herceg-Bosna te se sjećamo Vukovarske tragedije."

Na današnji dan, 1991. godine utemeljena je Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. godine.

Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.

Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i sljedećih nekoliko tjedana u njezin sastav ušlo je 30 cjelovitih općina i 10 dijelova pojedinih općina. Općine i dijelovi općina koji su tada ušli u sastav Herceg-Bosne: općina Bosanski Brod, općina Bosanski Šamac, općina Brčko, općina Bugojno, općina Busovača, općina Čapljina, općina Čitluk, općina Derventa, većinski hrvatski dijelovi općine Doboj, općina Fojnica, općina Grude, općina Jablanica, općina Jajce, većinski hrvatski dijelovi općine Kakanj, općina Kiseljak, općina Konjic, veći dio općine Kotor-Varoš, općina Kreševo, općina Kupres, općina Livno, općina Ljubuški, općina Modriča, općina Mostar, manji dio općine Mrkonjić Grad (uz granicu sa općinom Jajce), općina Neum, općina Novi Travnik, općina Odžak, općina Orašje, manji dio općine Olovo (uz granicu sa općinom Vareš), općina Posušje, općina Prozor-Rama, veći dio općine Skender-Vakuf (jedan dio tog područja je ušao u sastav današnje općine Dobretići), općina Stolac, općina Široki Brijeg, općina Tomislavgrad, većinski hrvatski dijelovi općine Teslić (istočni dio općine poznat pod nazivom Komušina), većinski hrvatski dijelovi općine Tešanj (današnja općina Usora), općina Travnik, većinski hrvatski dijelovi općine Trebinje (jedan dio tog područja je ušao u sastav današnje općine Ravno), općina Uskoplje, općina Vareš, manji dio općine Visoko (uz granicu sa općinom Kiseljak), općina Vitez i većinski hrvatski dijelovi općina Maglaj, Žepče i Zavidovići (veći dio toga područja je uključen u današnju općinu Žepče).

Prvi predsjednik Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Boban umro je 12. studenog 1997. godine u Mostaru.

Vlast u Sarajevu oglušila na zahtjeve bosanskohercegovačkih Hrvata da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku. BiH je izgubila element neutralnosti i postala je akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti. BiH je postala baza za napad na Hrvatsku. Uvidjevši da sarajevske vlasti ništa ne poduzimaju, bosanskohercegovački Hrvati su se politički i vojno samoorganizirali preko HVO-a i Herceg-Bosne.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je 18. studenog 1991. godine, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina.

Utemeljena je i Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne, koju je činilo 15 ministarstava s ovlastima prostora pod kontrolom HVO-a:

Jadranko Prlić - predsjednik Vlade
Jozo Marić - ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa
Krešimir Zubak - ministar pravosuđa i uprave
Jozo Martinović - potpredsjednik Vlade i ministar financija
Ivan Čuljak - potpredsjednik Vlade
Valentin Ćorić - ministar unutarnjih poslova
Perica Jukić - potpredsjednik Vlade i ministar obrane
Zulfo Robović - ministar obnove i razvitka
Ilija Kožulj - ministar prometa i veza
Ivan Bagarić - ministar zdravstva
Ilija Žuljević - ministar rada, socijalne skrbi i obitelji
Mile Akmadžić - ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose
Vladimir Šoljić - ministar energetike, industrije i rudarstva
Ilija Krezo - ministar trgovine, turizma i poduzetništva
Marko Božanović - ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe hrvatskog naroda (HVO) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Danas, Herceg-Bosna je naziv koji označava većinska hrvatska područja u Bosni i Hercegovini iako ta područja nisu svrstana u jednu cjelovitu jedinicu.

-----------------------------------------------------------------

"Od 25.kolovoza do 18. studenoga 1991. godine odvija „… a grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Grad - to ste vi!“ Siniša Glavašević

Od 25. kolovoza do 18. studenoga 1991. godine odvija se patnja grada Vukovara. 8000 poginulih, do 15000 ranjenih. Suhoparne brojke ne mogu opisati ni dočarati ni jedan posto boli i strahota koje su ljudi tada proživjeli. No, što ja mogu govoriti o tome. Nisam to doživjela, i zahvalna sam Bogu što me poštedio toga pakla. Nisam vidjela što se tada događalo, ali vrlo dobro vidim što se danas događa. Vidim da rane još uvijek peku, nisu zacijelile i neće nikada. Pri samom spomenu Vukovara vidim bujicu patnje, tuge, žalosti u očima onih koji su bili svjedoci toga vremena. Vidim da neka čudna vlast zatvara heroje, one koji su se borili za Hrvatsku. Smješta ih iza rešetaka kao najveće zločince. Vidim također da roditelji ne mogu objasniti djeci zašto je sve to tako. Teško je naći prave riječi da bi im objasnili zašto odrastaju bez svojih najdražih. Teško je objasniti zašto je Vukovar gorio,zašto se i danas, nakon toliko godina osjeti dah patnje pri dolasku u taj grad. Zašto su kuće razrušene, zašto se vide tragovi metaka posvuda… Pitanja ima previše, a odgovor je uvijek isti: „Teško je pričat o tome.“

Proći će mnogo vremena kada će Vukovar ponovno procvjetati . Kuće će se obnoviti. Doći će nove generacije koje će o ratu učiti samo iz udžbenika povijesti. Neće biti vidljivih tragova davne patnje. No, nikada neće doći dan kada će Vukovar biti sasvim običan grad. Zauvijek će on imati svoj duh, svoj napaćeni duh. Zauvijek će u sebi nositi svaki metak koji je majci oduzeo sina, svaku suzu koja je pala na tom svetom tlu, zauvijek će ostati grad – heroj!

Ulica Nikole Tesle snimljena je dan nakon okupacije danas je uglavnom obnovljena modernim zgradama