|
 S načelnikom općine Grude Viktorom Marićem Dnevni list je razgovarao o postojećim gospodarskim prilikama u njegovoj općini, prioritetnim projektima, realiziranim planovima u godini koju smo priveli kraju te o planovima koji će se realizirati u budućnosti. Od 2006. godine na ovamo evidentan je rapidan pad prihoda, no najteže je za nama, nada se načelnik. Budući da sama općina ne može bitno utjecati na promjenu zakona na bilo kojoj razini, Marić smatra da izlaz iz krize treba tražiti u provođenju restriktivne politike na rashodovnoj strani, s ciljem da se u ovom teškom razdoblju ne stvara veći proračunski deficit.
Kako biste ocijenili trenutačnu gospodarsku i ekonomsku situaciju u općini Grude?
Naravno da je u većini slučajeva i grudsko gospodarstvo osjetilo nedaće opće gospodarske krize, koja se očituje na različite načine. Posebno su pogođena poduzeća koja se bave graditeljstvom, a naročito gradnjom cesta, jer je zadnjih godina ponuda poslova u području graditeljstva jako smanjena. Osim nedostatka poslova u sektoru gradnje pojavljuje se i problem u velikom kašnjenju plaćanja naručenih radova. Zahvaljujući sredstvima za GSM licencu za 2008. i 2009. godinu, koja su u ovoj godini raspoređena općinama i naše poduzeće “Putovi” dobili su u ovoj godini značajnije narudžbe radova.
Ipak, prema našim saznanjima, većina većih gospodarskih subjekata i dalje posluje vrlo uspješno, a neki novim ulaganjima i dalje proširuju svoje kapacitete. Kao posebno uspješno poduzeće ističem “Grafotisak” Grude, koji je u zadnje dvije godine izgradilo nove prodajne i uredske prostorije, kako bi u starim prostorima značajno povećalo proizvodne kapacitete.
U nedavnom razgovoru za naš list spomenuli ste da Vaša općina danas ima 2,5 milijuna maraka manje prihoda nego 2006. Što je dovelo do takvog pada prihoda?
Nažalost, pad prihoda je realnost, a to je rezultat pada poreznih prihoda, u prvom redu najvažnijeg PDV-a s 3,700.000 maraka u 2006. godini na 1,550.000 maraka u ovoj godini, te poreza na dohodak koji je s oko milijun maraka u 2008. godini pao na 693.000 maraka u ovoj godini. Kod PDV-a riječ je o primjeni, po meni, nepravednog zakona o raspodjeli prikupljenih sredstava, koji u kriterije raspodjele uzima samo kriterije broja stanovnika, broja učenika osnovne škole, površine općina i koeficijenta nerazvijenosti, a isti je nejasan. Prema tim kriterijima, općina Grude je najrazvijenija općina naše županije, jer jedina u našoj županiji na nerazvijenost ne ostvaruje nikakva sredstva. Nažalost, ako u kriterije razvijenosti uključimo i neke normalne parametre, kao što je razvoj infrastrukture jedne općine, onda bi ta slika bila bitno drukčija. Svakako da nije dobro da se u raspodjelu ne ugrade i kriteriji gospodarske aktivnosti, jer je logično da gospodarska aktivnost generira i veće poreze.
U čemu vidite izlazak iz krize kada je u pitanju općina kojoj ste Vi načelnik?
Budući da sama općina ne može bitno utjecati na promjenu zakona na bilo kojoj razini, preostaje nam voditi restriktivnu politiku na rashodovnoj strani, s ciljem da se u ovom teškom razdoblju ne stvara veći proračunski deficit. Posebno treba voditi računa da se u općini ne gomila nova nepotrebna administracija, jer se problem nezaposlenosti, koji inače smatram jednim od najtežih problema svakog društva, sigurno ne možemo rješavati kroz zapošljavanje u državnu administraciju. Pri tomu sam siguran da bez važnih reformi, koje moraju početi ustavnim promjenama kojima bi se uz osiguravanje ravnopravnosti naroda i jednakosti građana, ne bi došlo i do učinkovite države u kojoj bi se smanjio udio troškova državne administracije, te tako oslobodila sredstva za ulaganje u gospodarstvo, kao i u infrastrukturu. Naime, držim da je sadašnji postotak poreza koji pripada općinama (oko 8,5 posto) nedopustivo nizak, jer se u općinama rješava većina životnih pitanja građana.
Već više godina u Grudama je aktualan projekt izgradnje vodovoda, u njega se mnogo i ulagalo. Dokle se došlo s projektom, je li priveden kraju?
Upravo kao primjer nelogičnosti navodim jedan za općinu Grude i vrlo važan i jako zahtjevan projekt, kao što je Vodoopskrbni sustav Gruda. Općina je do sada u taj projekt uložila više od 17,5 milijuna maraka, uglavnom vlastitih sredstava, od toga 9 milijuna kreditnih, uz 3 milijuna maraka koje je uložila Elektroprivreda HZ Herceg Bosne, a sukladno Ugovoru pri izgradnji hidroelektrane Peć-Mlini. Nažalost, i pored svih naših zamolbi i traženja, ni županija ni Federacija taj važan projekt nisu pomogle niti jednom markom.
Trenutačno stanje ovog projekta je da je općina više od 90 posto ostvarila primarni dio sustava, a već dvije godine se radi sekundarna mreža koju trebaju financirati sami korisnici vode plaćanjem priključka po jedinstvenoj cijeni od 2140 maraka. U ovom trenutku završena su naselja Višnjica, Ledinac, dio Medovića, Blaževići i Kongora. U tijeku su radovi u Drinovcima. Nažalost, u dijelu Drinovaca i Tihaljine veći broj kućanstava je doveo vodu s jezera Krenica, odnosno s rijeke Tihaljine pa ne postoji pravo zanimanje da se priključe na novi vodovod.
Pored ulaganja u novi vodovod, u ovom razdoblju ulažemo i u poboljšanje postojeće mreže, kako bi se opskrba vodom starih potrošača poboljšala.
Koje biste od realiziranih projekata izdvojili kao najuspješnije u godini koja je za nama, a koji su trenutačno najvažniji projekti za općinu na čiju se realizaciju čeka?
Prošla godina je jedna od težih za općinu Grude, jer zbog pada prihoda i dospijeća kreditnih obveza na naplatu nismo mogli izdvojiti veća sredstva za ulaganje u infrastrukturu. Uglavnom smo radili na dovršenju preostalih radova na vodocrpilištu Grudsko Vrilo, kako bi osposobili novi bunar, te uveli automatsko upravljanje rada crpki.
U suradnji s GAP-om krenuli smo u nove oblike pružanja usluga građanima, a kao prvi korak bio je uvođenje šalterskog poslovanja. U tijeku je druga faza, koja podrazumijeva dalje osposobljavanje općinskih službi za lakši pristup građana u pribavljanju raznih dokumenata, posebno u području dobivanja građevinskih dozvola.
Vlastitim sredstvima održavamo lokalne ceste, a sredstvima od 500.000 maraka koje je odobrila Vlada Federacije BiH iz GSM licence za 2008. godinu asfaltirali smo lokalne ceste. U tijeku su pripreme za ulaganje novih 630.000 maraka od GSM licence za 2009. godinu.
|
