 Janjičari su odavno prestali biti simbol nasilnog ubiranja poreza. Zamjenile su ih federalne vlasti koje u ime birokracije uzimaju i više i bezobraznije. Pripremaju nam novu pljačku.
Iako bi u današnjim okolnostima bilo logično osmisli program rasterećenja gospodarstva i smanjiti troškove poslodavcima kako bi uopće sačuvali radna mjesta, nametnuta je vlada Federacije BiH krenula u suprotnom smjeru piše Slobodna Bosna. Umjesto smanjenja poreza, Radna skupina federalnog Ministarstva financija, na čelu s nezaobilaznim "financijskim ekspertom SDP-a" Marinom Ivaniševićem, predložila je čitav niz poreznih mjera čija bi primjena u konačnici dovela do rasta poreznog opterećenja, odnosno do većih troškova poslodavaca. Na plaću od 1.000 KM, poslodavci državi trenutno plaćaju 449 KM, dok bi po novom poreznom modelu ubuduće plaćali 759 KM, odnosno 310 KM više nego danas! Xve pod izgovorom poreznog rasterećenja gospodarstva!
Od Radne skupine formirane prije nekoliko mjeseci sa zadatkom predlaganja mjera za financijsko rasterećenje gospodarstva, očekivalo se kako će se fokusirati na rashodovnu stranu federalnog proračuna - uštede i eliminiranje suvišnih troškova preglomazne federalne administracije koju globalna recesija nije ni okrznula.
U uvjetima dramatičnog rasta nelikvidnosti, pada industrijske proizvodnje, pada zaposlenosti i rasta nezaposlenosti, administrativni aparat države nalazio je način zaštititi vlastite privilegije. Kada su prihodi u državnom proračunu počeli padati, potpisan je kreditni aranžman s MMF-om sa jednom zadaćom - održati nezasluženo visoki standard administrativnog aparata. Već u prvoj godini primjene aranžmana s MMF-om, administracija je dobila 800 milijuna KM za plaće, a posustalo i preopterećeno gospodarstvo zadaću taj kredit uredno vratiti u roku od tri godine.
Kada je MMF zaustavio daljnje kreditiranje jer BiH nije ispunila postavljene uvjete, administracija se okrenula drugim izvorima financiranja, poput emisija obveznica i rasprodaje državnih poduzeća.
Na tragu ove logike, pogubne po realni sektor, ponašala se i Radna skupina Marina Ivaniševića, koja se nije bavila rashodima i uštedama nego isključivo dodatnim nametima i povećanjem prihoda federalnog proračuna.
Pod krinkom poznatog načela ljevičarskih stranaka da bogati trebaju plaćati veće poreze državi, skupina je podvalila korekcije postojećeg Zakona o porezima na dohodak. Umjesto dosadašnje jedne porezne stope od 10 posto za sve plaće, predložili su uvođenje još tri porezne stope (15, 20 i 30 posto) za neto plaće iznad 1.000 KM. Osim toga, predložili su da se ubuduće porez plaća i na isplatu toplog obraka i dnevnica.
Uz radnu verziju novog Zakona o porezima na dohodak "skupina" je priložila konkretne pokazatelje iz kojih je vidljivo kako će doprinosi i porezi za neto plaću od 1.000 KM porasti za 310 KM - sa 1.490 KM na 1.759 KM! Administracija to neće osjetiti jer će im neto plaće ostati iste, a poreze ionako plaćaju iz proračuna!
Zaustavite podvale - spasite zemlju pogibelji
Unija poslodavaca reagirala je burno: nova porezna politika nikšićeve Vlade ocijenjena je "pogubnom za gospodarstvo" a slične negativne ocjene iznijele su i nevladine organizacije, gospodarstenici, ekonomsti.. U analizi nevladine organizacije "Kampanja za slobodu i prosperitet" navedena je ocjena kako je "svrha ovog zakona osiguranja dodatnih novčanih sredstava za financiranje prekobrojne javne uprave i javne potrošnje, a sve na štetu proizvodnog sektora". Smatraju kako bi primjena novog zakona o porezima "doprinijela povećanju nezaposlenosti" a vjerojatno i porastu "sive ekonomije".
Reagirala je i uprava Sarajevske burze. U pismu šefu "skupine" Marinu Ivaniševiću izražava se rezerva prema oporezivanju dividendi i kapitalne dobiti. "U državama u kojim postoje porezi na kapitalnu dobit, oporezuju se i prihodi od kamata na štednju, s tim da su porezne stope na kapitalnu dobit u pravilu niže nego one na štednju, s ciljem nagrađivanja poduzetničkog poduhvata koji je sa po sebi rizičniji, te promoviranja kulture dioničarstva kao bitnog preduvjeta za efikasniju alokaciju kapitala u ekonomiji".
Uprava burze upozorava kako bi "uvođenje poreza na kapitalnu dobit učinilo naš financijski sustav još više bankocentričnim nego je to do sada bio slučaj" i kako bi "ovakvo forsiranje samo jednog dijela financijskog sektora moglo biti kobno".
Unatoč krajnje ozbiljnim upozorenjima, ni Radna skupina Marina Ivaniševića, a ni Vlada Federacije BiH, ne odustaju od svog plana, koji, nema nikakve veze s rasterećenjem gospodarstva nego je isključivo usmjeren na punjenje federalne kase. Za narednu godinu, federalna Vlada je predvidjela proračunski manjak od oko 450 milijuna KM i, naravno, u skladu s naslijeđenom praksom, ovaj manjak neće nadoknaditi uštedama i rezanje troškova nego uvođenjem novog poreznog harača, piše Slobodna Bosna.
|
