Zbog poticanja razvoja poduzetništva, općina Grude ima više zaposlenih nego prije rata. No, umjesto da bude nagrađivana, biva kažnjavana, jer kao i druge gospodarski razvijene općine u BiH dobiva manje novca od PDV-a.

Po broju nezaposlenih Bosna i Hercegovina je u europskom vrhu, a po gospodarskoj razvijenosti na dnu europske ljestvice. No, nije ni u BiH sve tako crno. Postoje općine u ovoj zemlji, koje su i po jednom i po drugom pokazetelju na europskoj razini. Jedna od takvih je i hercegovačka općina Grude, koja sa 16 tisuća stanovnika, ima više uposlenih nego prije rata, piše deutsche Welle.

Gotovo sve tvrtke u Grudama se bave proizvodnjom

Podaci o djelatnosti najznačajnih tvrtki čije je sjedište u Grudama pobijaju rašireno mišljenje kako u Hercegovini uglavnom cvijeta trgovina. Ako je to, odmah nakon rata i bilo tako, sada više nije. Gotovo sve značajnije grudske kompanije se bave proizvodnjom i sve su u privatnom vlasništvu. Grafotisak je jedna od najuspiješnijih tvrtki u grafičkoj industriji BiH, Grudska pivovara proizvodi čuveno Prima pivo, Lumen se bavi prizvodnjom svijeća, a tvrtka De Luxe proizvodnjom žaluzina i tendi. U Grudama je sjedište i tvornice Violeta, kompanije koja je jedan od regionalnih lidera u proizvodnji higijenskih proizvoda, te vodeći bosanskohercegovački brend. Vlasnik tvrtke, ekonomist Petar Ćorluka, vlasnik je i trgovačkog lanca Prodex. Za Deutsche Welle objašnjava zbog čega je svoj kapital prije desetak godina odlučio investirati u proizvodnju.

-Mislim da je želja svakog uspiješnog trgovca pokušati proizvoditi ono što se uspješno prodaje. I mi smo nakon godina istraživanja došli do zaključka kako bi uspješno mogli prodavati higijenske potrebštine, higijenski papir, dječije pelene, uloške. Pokrenuli smo proizvodnju  i stvorili Violetu, koja nije samo bh, već i regionalni brend, kaže Ćorluka.

Violeta danas ostvaruje godišnji promet od 9 milijuna maraka, upošljava oko 560 djelatnika i osim u zemlje regije svoje proizvode izvozi i na tržište Europske unije te u Libiju. Osim u Grudama, Violeta gradi i tvornicu u Zagrebu, a u tijeku su i pripreme za gradnju tvornice papira u Livnu.

Za gospodarski razvoj neke općine nisu dovoljne samo ideje i spremnost investiranja u vlastiti biznis

Načelnik Gruda Viktor Marić skromno kaže kako razvoj gospodarstva općinske vlasti potiču tako što ne prave birokratske zapreke ulagačima. No, iz onog što nam je rekao jasno je kako lokalna vlast može biti snažan vjetar u leđa poduzetnicima.

-Sve potrebne dozvole poduzetnicima nastojimo izdati u najkraćem mogućem roku, tvrtke su oslobođene većine komunalnih doprinosa, a cijena zemljišta upola je jeftnija ako je namijenjena ulaganjima u gospodarstvo, kaže Marić i dodaje:

- Kada je uvođen PDV na osnovu podataka iz 2005. o tome koliko je s područja općine Grude ubrano poreza, mi smo 2006. od PDV-a dobili 4,7 milijuna KM. No, onda su kao kriterij za raspodijelu PDV-a sa jedinstvenog računa uvedeni broj stanovnika, površina općine, broj učenika osnovnih škola i razvijenost. Kako smo mi gospodarski razvijena općina s malim brojem stanovnika, svake godine bi dobijali sve manje novca tako da sada od PDV-a dobivamo samo 1,4 milijuna KM, što je po mom mišljenju velika nepravda. Zaista je apsurdno da Grude kao jedna od najrazvijenijih općina, nemaju novca za izgradnju lokalnih cesta, vodovodne ili kanalizacijske mreže, kaže načelnik Marić.

Veliki broj Hercegovaca je prije rata radio u Njemačkoj

Gospodarski uspon ne samo Gruda, već i drugih općina u zapadnoj Hercegovini ekonomski analitičar, urednik poslovnog portala (poslovniportal.ba) Bojan Šunjić objašnjava time što je veliki broj Hercegovaca prije rata odlazio na tzv. privremeni rad u Njemačkoj.

-Tamo su, kaže, zaradili novac, ali i usvojili kapitalistički način razmišljanja. Mnogi od njih, kaže Šunjić, posljednjih godina, i jedno i drugo, investirali su u svoj zavičaj:

-U vrijeme komunizma odnosno socijalizma u zapadnoj Hercegovini nije bilo industrije kao u nekim drugim gradovima u BiH. Ono što je tada za zapadnu Hercegovinu bio hendikep poslije rata pokazalo se kao prednost. Zapadna Hrcegovina nema velikih socijalističkih industrijskih sustava, nema dugova prema državi i radnika koji čekaju posao u propalim državnim tvrtkama. Zbog toga su shvatili da im nema drugo nego se osloniti na sebe same, i to je urodilo plodom, jer je nakon rata izraslo mnoštvo privatnih tvrtki, kaže Šunjić.

Deutsche Welle

• Pret
• Sljedeće