|
Povijest HDZ-a u Grudama
Nekoliko je osnovnih razloga da su ideja i program Hrvatske demokratske zajednice (HDZ-a) već u ljeto 1989. godine ,nedugo po njezinu utemeljenju ,našle brojne pristaše u Grudama. Grude – najhrvatskija općina na svijetu – tada su bile predzadnja općina po razvijenosti u SR BiH , s vrlo ružnim iskustvom u komunizmu. U Grude se vrati živjeti veći broj mlađih intelektualaca koji su žudili za promjenama. Neposredna blizina i bliskost političkih promjena u Hrvatskoj , informacije o globalnom krahu komunizma i komunističkih državnih tvorevina, te slutnja o mogućnosti ostvarenja tisućljetnog sna o obnavljanju hrvatske države bili su plodno tlo za rađanje ideje o utemeljenju jedne demokratske stranke kršćanskih svjetonazora kakav je bio pokret HDZ u Hrvatskoj o kojemu se sve više pričalo i među tamošnjim pučanstvom. I kada je ta stranka u Hrvatskoj, pod vodstvom dr. Franje Tuđmana, konačno bila utemeljena , nije trebalo dugo čekati da se to dogodi i u ovoj općini koja graniči s Imotskim, a taj jedan hrvatski narod podijelila je neprirodna granica iza Gorice.
Informacije, pristupnice i promidžbeni materijali su stizali pojedinačnim privatnim kanalima iz Zagreba, Splita, Osijeka…Usprkos još uvijek funkcionalnom obavještajno-sigurnosnom komunističkom aparatu u Grudama, nekoliko profesora iz općine Grude koji su radili u Imotskom bili su u Inicijativnom odboru , a nekoliko desetaka Gruđana je nazočilo Utemeljiteljskoj skupštini HDZ-a u Imotskom u siječnju 1990. godine.
Na I. općem saboru HDZ-a u Zagrebu, u veljači 1990. godine sudjelovalo je pored brojnih Gruđana iz inozemstva i Hrvatske , i nekoliko izaslanika sa stanovanjem u općini Grude. Hrvatska je tim činom upalila svjetlo demokracije u komunističkom mraku. Skupina mještana iz Gruda je željela isto i inicirali su sastanak u hotelu «Grude» 26. veljače 1990. godine, na kojem je tridesetak nazočnih iz svih mjesta općine razmatralo mogućnosti kako to učiniti. Iako je tih dana HDZ nazivan «strankom opasnih namjera» i prijetilo se zabranom rada, jasno nam je bilo da je to jedini ispravan put.
24. ožujka 1990. godine osniva se temeljni Inicijativni odbor HDZ u BiH u Drinovcima, a zatim do polovice svibnja u svim mjestima općine Grude. Pomaže se u utemeljenju inicijative HDZ-a u okolnim općinama, povezuje sa Središnjicom u Zagrebu, sudjeluje u izbornoj kampanji u Hrvatskoj, organizira i održava 'zabranjeni skup' u Grudama 28. travnja 1990. godine, istupa u medijima koliko je moguće i djelatno radi na promidžbi i članstvu.
Već dva dana kasnije, 3o. svibnja 1990. godine u Drinovcima je održana misa zahvalnica za hrvatsku državu i molitva za žrtve Drugoga svjetskog rata, a 5. srpnja zajednička misa u Grudama za sve prešućivane žrtve II . svjetskog rata i poraća uz sudjelovanje desetak svećenika i nekoliko tisuća vjernika koji su nam dali jasnu potporu. Imali smo, po sugestiji iz Središnjice, u lipnju neuspjeli pokušaj registracije stranke na sudu u Mostaru i uz suglasje inicijativa drugih stranaka neuspjeli pokušaj sprječavanja odnošenja oružja Teritorijalne obrane iz skladišta Duhanske stanice u Grudama.
Predstavnici Gruda na koordinacijama i skupovima HDZ-a izvan općine bili su : Vinko Zorić i Petar Majić, zatim Mate Šimunović, Vinko Čuljak, Stipe Glavaš i Željko Šimunović. Stranka je svojim radom stekla ugled i uvažavanje tako da u ovoj općini i nije imala pravu konkurenciju.
To se potvrdilo i 12. kolovoza 1990. godine u Grudama na Osnivačkoj skupštini HDZ-a BiH općine Grude uz nazočnost brojnih uglednijih gostiju iz najužeg vrha stranke i okolnih općina i desetak tisuća članova i simpatizera iz ove općine.
Inicijativni odbor predlaže da Radno predsjedništvo bude u sastavu : Vinko Čuljak, Vinko Zorić, Dražen Vukoja, Ljubica Šimić, Blago Marić i Željko Galić. Zapisničar je bio Boro Šimunović, ovjerovatelji Pere Majić i Zdenko Primorac. Izborno povjerenstvo činili su Ante Marić, Ljubo Pandžić, Željko Boban, Ivan Bušić, Stipe Palac, Željko Mikulić, Petar Perić, Ivica Palac i Goran Mikulić. Lista kandidata nije imala stroge kriterije, uglavnom je pokrivala cijeli teritorij općine, a glasovati je mogao svatko tko je imao člansku iskaznicu Stranke.
Lista kandidata je bila sljedeća : Radoslav Bošnjak, Dubravko Bušić, Ivan Ćorluka, Vinko Čuljak, Ivan Galić, Željko Galić, Stipe Glavaš, Ivan Leko, Ante Kolobarić, Petar Majić, Tihomir Majić, Miro Mikulić, Vencel Pandžić, Mijo Perić, Miljenko Pezer, Zdenko Primorac, Dalibor Prlić, Miro Šimić I, Miro Šimić II, Boro Šimunović, Mate Šimunović, Vjekoslav Šimunović, Blaž Vlašić, Tihomir Vlašić, Marko Vukoja i Vinko Zorić. Sva ova imena su navedena jer su ovi ljudi bili i istaknuti nositelji inicijative uz Davida Zucića, Ivana Šimića, Ivana I Matu Alilovića, Jerku Vrdoljaka, Matu Glavotu, Stipu Jelića, Miroslava Vukoju, Ivicu Alpezu, Vjeku Pandžića, Vladu Pejića, Tijana Vranješa, Blagu Evića, Dinka Pešordu i sveprisutnog Botu Šimunovića. Oni se, kao i mnogi drugi koji su bili uključeni u rad inicijative, zbog raznih razloga ni poslije nisu kandidirali ni na kakve dužnosti. U Općinski odbor su izabrani : Vinko Zorić, Petar Majić, Vinko Čuljak, Dalibor Prlić, Venco Pandžić, Mate Šimunović, Tihomir Majić, Blaž Vlašić, Stipe Glavaš, Dubravko Bušić, Boro Šimunović i Tihomir Vlašić. Općinski odbor dopunjen je iz nezastupljenih temeljnih ogranaka. Izabrana čelništvo činili su : predsjednik Vinko Zorić, dopredsjednici Petar Majić i Mate Šimunović, tajnik Radoslav Bošnjak, politički tajnik Vinko Čuljak i rizničar Ivan Leko.
Poslije ovog događaja Stranci pristupa dosta kvalitetnih ljudi tako predizborna kampanja ide u jasnom smjeru. Sastavlja se Jedinstvena lista HDZ-a BiH koja jedina izlazi na izbore za općinu Grude te kao i kandidati za Skupštinu BiH (mr. Mate Boban i prof. dr. Vlado Pandžić ) dobiva stopostotnu potporu glasača.
Na konstituirajućoj sjednici 3. prosinca 1990. godine jednoglasno je za predsjednika Skupštine općine Grude izabran prof. Jozo Marić, za dopredsjednika prof. Vinko Zorić i tajnik dipl. jur. Željko Galić. U Izvršni odbor (IO) su izabrani predsjednik dipl. ing. Petar Majić, zamjenik predsjednika dipl. oec. Mate Šimunović, članovi IO mr. oec. Mate Boban, dipl. oec. Ivan Leko, dipl. oec. Mara Kondža, dipl. oec. Ljubo Grizelj, dipl. jur. Miljenko Pezer i prof. Vinko Čuljak. HDZ BiH Grude je dakle kroz Skupštinu općine, Izvršni odbor i zastupnike u BiH isturio na političku scenu kvalitetan, obrazovan i relativno mlad sastav ljudi koji su svojim radom i spletom povijesnih okolnosti promovirali Grude u 'centar borbe' za opstojnost Hrvata u BiH. |
Na temelju članka 54. Statuta Hrvatske Demokratske Zajednice Bosne i Hercegovine Utemeljiteljski sabor Zajednice žena HDZBiH „Kraljica Katarina Kosača“ dana 27. rujna 2008. godine u Mostaru donosi
